Je li vjera u Svevišnjeg urođena ili naučena, evolucijsko postignuće ili tek nusprodukt nekih drugih ljudskih karakteristika, pitanja su na koja će novo istraživanje dati odgovor.
Je li vjera u Svevišnjeg urođena ili naučena, evolucijsko postignuće ili tek nusprodukt nekih drugih ljudskih karakteristika, pitanja su na koja će novo istraživanje dati odgovor.
Naučnici sa Univerziteta Oksford potrošit će oko 1,9 miliona funti za projekt kojemu je cilj otkriti zašto ljudi vjeruju u Boga i je li vjera u Stvoritelja čovjeku urođena ili je samo naučena, kao jedan od mnogobrojnih vidova socijalizacije, piše Jutarnji list.
Oksfordski istraživači pojasnili su da nemaju namjeru pokušati otkriti postoji li Bog, nego će se fokusirati na dokaze koji bi trebali utvrditi je li vjera postala svojevrsnim evolucijskim postignućem za ljudski rod, nužnim za njegovo preživljavanje.
Istovremeno, istraživanje će ozbiljno razmotriti mogućnost da je vjera tek nusprodukt nekih drugih ljudskih psiholoških karakteristika, poput potrebe za socijalizacijom.
Istraživački projekt temeljit će se na metodologijama kognitivnih nauka, evolucijske biologije, neurologije, lingvistike i kompjuterske nauke, a psiholog Džastin Baret pojasnio je njegove zadaće.
''Zanima nas otkriti u kojoj mjeri i na koji je način vjera u Boga prirodna. Smatramo da je ona to u puno većoj mjeri nego što mnogi smatraju'', izjavio je Baret, inače Hrišćanin po vjerskom uvjerenju.
Baret je vjernike uporedio s trogodišnjom djecom ''koja pretpostavljaju da drugi ljudi znaju sve što se treba znati''.
Dječja tendencija da vjeruju u ''sveznanje drugih'', koju Baret ocjenjuje kao važnom za socijalizaciju i produktivnu saradnju među ljudima, s vremenom se smanjuje, ali se potom, prema riječima psihologa, ponovno javlja kod odraslog čovjeka, i to kroz vjeru u Boga, prenosi Jutarnji list.
(Net.hr)
|