Nakon parastosa delegacija Vlade RS položila je na groblju "Sveti Pantelija" vijence i cvijeće za nastradale, a poslije toga je u Kolu srpskih sestara održana daća za nastradale.

Savo Štrbac, direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", rekao je da istina u svijet o stradanju Srba u Hrvatskoj ide putem sudskih procesa koji se protiv hrvatskih generala vode u Hagu i pred domaćim pravosuđem.

"Ove godine vođeni su ili su u toku postupci protiv šestorice hrvatskih generala za zločine protiv Srba", rekao je Štrbac.

On je kazao da su osim suđenja Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku u Hagu, pred hrvatskim sudovima vođeni postupci protiv generala Mirka Norca i Rahima Ademija za zločin u akciji "Medački džep", te da je u toku suđenje Branimiru Glavašu za zločin nad Srbima u Osijeku.

"U postupcima pred Haškim tribunalom protiv Srba kazuje se o stradanju srpskog naroda i istina odlazi u svijet mijenjajući sliku stvorenu o dešavanjima u ovom regionu", naveo je Štrbac.

Petar Džodan, predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske, je kazao da biti izbjeglica 13 godina nakon "Bljeska" i "Oluje" znači da međunarodna zajednica, Hrvatska, Srbija i BiH nisu taj problem stavili na pravo mjesto i nisu ga rješavali na regionalnom nivou.

Džodan je podsjetio da u RS živi oko 25.000 Srba, izbjeglih iz Hrvatske i da je jedan broj tih lica uspio da riješi svoj status, dok je oko 2.000 ljudi "praktično ostalo na teretu RS".

"Mi, izbjegli iz Hrvatske, tamo smo ostvarili neka svoja određena prava, tamo imamo imovinu i u rješavanju svih tih pitanja biće dosta posla. Ali bojim se da će se to, dokle god sa određenim odlukama gospodari Doris Pak, sve teško rješavati", istakao je Džodan.

Slobodan Perić, bivši ministar u Vladi RSK, je kazao da Srbi u Hrvatskoj imaju status između nacionalne manjine i lokalnog stanovništva i da je interes svih njih da im se vrati ono što im je oduzeto.

Sjećanje na 13. godišnjicu od egzodusa Srba iz RSK pod geslom "Da se ne zaboravi" u Banjaluci počelo je u nedelju u večernjim časovima, manifestacijama, paljenjem svijeća ispred hrama Hrista Spasitelja i prigodnim kulturno-umjetničkim programom u organizaciji Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Vlade RS.

Protjerano oko 250.000 Srba

Akcija "Oluja" počela je u zoru 4. avgusta 1995. godine ofanzivom Hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća odbrane.

U napadu hrvatske vojske i policije za svega nekoliko dana iz Hrvatske je protjerano oko 250.000 Srba, spaljeno je više od 20.000 srpskih kuća, dok su ostale opljačkane i devastirane.

Na evidenciji "Veritasa" nalaze se imena 1.922 srpske žrtve poginule i stradala u "Oluji", od kojih su 1.192 civili, među kojima je su 534 žene i 19 maloljetnika.
Protest u Beogradu

Poslije parastosa poginulim i nestalim u operaciji "Oluja" u Hrvatskoj, oko 200 građna je iz beogradske crkve svetog Marka krenulo u protestnu šetnju do Ambasade Hrvatske.

Protestna povorka, koju je prema informacija Ministarstva unutrašnjih poslova najavila Srpska radikalna stranka, obezbjeđuju jake policijske snage opremljene za razbijanje demonstracija. Okupljeni su nosili bedževe "NE EU!", majice sa natpisom "Republika Srpska Krajina", crne zastave sa natpisom "S verom u Boga", slike haškog pritvorenika Radovana Karadžića i uzvikivali pogrde na račun predsjednika Srbije Borisa Tadića. Na čelu kolone bio je predsjednik Udruženja nestalih i kidnapovanih na Kosovu Simo Spasić, koji je nosio zastavu sa natpisom "Zločin bez kazne, 'OlujomĐ do NDH", a istaknuti su bili i trasparent "'Oluja' je zamisao vatikanske kurije" i zastava sa porukom "Priznajte RKS".

(Nezavisne)

Komentari (0)

Prikaži/Sakrij komentare