BanjalukaLive

Wed12132017



Zanimljivosti o Ajfelovom tornju

pariz yay1711

Glavni grad Francuske ima veliki broj znamenitosti, ali postoji jedna koja je već duže od sto godina istinski simbol ovog grada – Ajfelova kula.

Ova svjetski poznata atrakcija napunila je 128. rođendan 31. marta, a tog dana 1889. godine je završena njena izgradnja za potrebe Svjetskog sajma. Sagrađena je u čast stogodišnjice Francuske revolucije.

Toranj je tokom godina privlačio sve veći broj posjetilaca iz raznih krajeva svijeta, a sada svake godine privuče čak sedam miliona turista. Postoje mnoge zanimljivosti u vezi sa njim, a mi vam predstavljamo neke za koje vjerovatno niste znali.

Kula nije bila zamisao Gustava Ajfela

Građevina jeste nazvana po njemu, ali su toranj dizajnirali njegovi inženjeri Moris Kešlen i Emil Nojger. Ajfel nije bio previše zainteresovan za projekat koji će kasnije postati simbol Pariza, ali je zahvaljući njemu okupljen tim koji je radio na tornju. Ajfel je na kraju stao iza projekta i kupio je prava na patent.

Napravljen je od 18.038 komada kovanog gvožđa

Komadi gvožđa povezani su sa čak dva i po miliona zakovica, a na njegovoj izgradnji radilo je imeđu 150 i 300 radnika. Zahvaljujući mjerama bezbjednosti poginuo je samo jedan radnik, što je za to vrijeme bilo veliko dostignuće.

Završen u rekordnom roku

Radovi na izgradnji počeli su 28. januara 1887, a u aprilu iduće godine kompletiran je bio prvi sprat. Finalna faza završena je 31. marta 1889. godine.

Podignut je kao simbol moderne nauke

Kako je i sam Ajfel rekao, toranj ne predstavlja samo „umjetnost modernog inženjeringa, već i vijek industrije i nauke”. Otprilike u isto vrijeme kad se kula gradila, razvijala se još jedna tehnologija – fotografija.

Najviša građevina na svijetu

Ajfelov toranj je visok 324 metra sa antenom, a 300 metara bez nje. U to vrijeme u pitanju je bila najviša građevina na svijetu, a tek ju je 1930. godine pretekla Krajslerova zgrada u Njujorku.

Visina se mijenja u zavisnosti od godišnjih doba

Pošto je napravljen od kovanog gvožđa, toranj se širi kada je izložen ljetnjem suncu, zbog čega čitava struktura može da poraste za otprilike 17 santimetara.

Liftovi nisu bili u funkciji

Kada je otvoren za javnost 6. maja, liftovi nisu bili u funkciji. Tog dana kulu je posjetilo oko 30 hiljada ljudi koji su morali da savladaju svojevrsnu prepreku od 1.710 stepenica kako bi se popeli na vrh. Liftovi su ušli u upotrebu 26. maja.

Parižani su ga isprva mrzili

Tadašnje novinske redakcije primale su veliki broj pisama gnevnih građana koji su napominjali da se toranj nikako ne uklapa, a skup umjetnika osporavao je ideju o izgradnji od samog starta. Postoji i priča da je poznati pisac Gi de Mopasan takođe mrzio toranj, ali je u njemu ručao svakog dana. Kada su ga pitali zašto, odgovorio je da je to „jedino mjesto u gradu odakle ne može da ga vidi”.

Trebalo je da traje samo 20 godina

Ipak, francuska vojska i vlada počeli su da ga koriste za radio komunikacije, kasnije telekomunikacije. Kada mu je dozvola istekla 1909. godine, grad Pariz je odlučio da ga zadrži.

Najposjećeniji na svijetu

Ajfelov toran je spade u najposjećenije lokacije na svijetu, barem kada je u pitanju lokacija gdje se plaća ulaz. Toranj godišnje privuče gotovo sedam miliona ljudi, od kojih 75 odsto nisu Francuzi. Amerikanci čine 11,9 odsto svih posjetilaca, a poslije njih slijede Britanci sa 7,5 odsto.

Preživio je dosta toga

Prenosio je radio signale tokom Drugog svjetskog rata, a u jednom trenutku je lift bio onesposobljen kako nacisti ne bi mogli da ga koriste. Preživeo je čak i požar na posljednjem spratu. Od terorističkih napada u Parizu u novembru 2015. godine ograde oko njega zamijenjene su neprobojnim staklom kao mjera bezbjednosti.

Nije u jednoj boji

Kako ne bi bio pomalo dosadnjikav posmatračima, toranj je najtamniji pri vrhu, a kako se ide ka dnu preovlađuju malo svjetlije nijanse.

Farba se na sedam godina

Za farbanje se koristi čak 60 tona boje, a nanosi se farba bez olova kako bi se predupredila pojava rđe. Za čitav proces potrebno je 18 mjeseci.

Postao je zlatan 1985. godine

Kada je izgrađen za potrebe Svjetskog sajma bio je osvijetljen sa deset hiljada gasnih lampi. Sadašnja prepoznatljiva zlatna boja seže iz 1985. godine kada je korišćeno 336 projektora sa natrijumskim sijalicama.

Svetionik na vrhu vidi se sa nekoliko kilometara

Prvi put svetionik je korišćen u novogodišnjoj noći 1999. godine, a od tada je lajt-šou postao prepoznatljivi znak Ajfelovog tornja. Svetionik pokreće automatski kompjuterski program, a dva svjetlosna zraka mogu da se vide na udaljenosti od čak 80 kilometara.

Nije samo turistička atrakcija

Ajfelov toranj je bio dom novinarskoj redakciji, pošti, naučnim laboratorijama, pozorištu, a na samom dnu preko zime nalazi se klizalište.

Tajna soba Gustava Ajfela

Ajfel je imao mali apartman blizu vrha kule, a u njemu je dočekivao goste (među kojima je bio i Tomas Edison) i držao klavir. Danas posjetioci mogu da vide lutke Ajfela i Edisona kroz mali prozor.


Izvor: Super odmor, Foto: Ilustracija/YAYimages