BanjalukaLive

Tue09192017



Za diplomatski rat spremni: Kako je Hrvatska ušla u otvoren sukob sa svim komšijama

hr srbija pixabay sputnik12

Hrvatska je u svojevrsnom lančanom pogoršanju diplomatskih odnosa sa gotovo svim komšijama, piše hrvatska štampa.

„Ako je u bivšoj SFRJ zbog sličnih motiva bila popularna uzrečica o okruženju ispunjenom ’brigama‘ (koje su činile Bugarska, Rumunija, Italija, Grčka, Albanija, Mađarska i Austrija), onda se na nivou brojki može zaključiti da ni danas u brigama odviše ne zaostajemo, uprkos znatno manjem teritorijalnom obimu“, piše „Slobodna Dalmacija“.

Prema pisanju splitskog lista, ubrzo nakon zatezanja konopca sa Slovenijom zbog neprihvatanja odluke arbitražnog suda o razgraničenju, Hrvatska je ušla u ciklus razmjene diplomatskih nota sa Srbijom zbog ploče sa ustaškim pozdravom u Jasenovcu i paljenja glasila srpske manjine „Novosti“.

Odnosima sa Bosnom i Hercegovinom zakovitlala su se zbog prepucavanja u vezi sa gradnje Pelješkog mosta, a u posljednje vrijeme i zbog izjava o opasnosti od islamskog radikalizma koji iz Bosne navodno prijeti Hrvatskoj i Evropi.

Crna Gora Hrvatskoj takođe šalje protestne note zbog spomenika emigrantu sa terorističkom prošlošću Miru Barešiću koji je u Švedskoj pravosnažno osuđen zbog ubistva ikone njihovog antifašističkog ustanka Vladimira Rolovića, a spirali negativizma u okruženju priključila se nedavno i Mađarska, pridruživši se Sloveniji u blokadi prijema Hrvatske u OECD, međunarodnu Organizaciju za privrednu saradnju i razvoj.

„S Italijom smo, zasad, još u relativno nepomućenoj atmosferi“, piše „Slobodna“.

Razloge takvog stanja u odnosima Hrvatske sa susjedima bivši hrvatski diplomata Ivica Maštruko ne vidi u profesionalnim diplomatama koji trenutno vode Hrvatsku nego primarno u bremenitom i kompleksnom istorijatu ukupnog djelovanja odnosno nedjelovanja. Razlozi za komplikovanje odnosa sa raznim državama u okruženju, po njegovom mišljenju, nisu međusobno povezani, ali ponegdje imaju zajedničke dodirne tačke i interesne okvire koji se na neki način preklapaju ili se iz istih izvode dugoročni zaključci.

„Sve je na neki način krenulo od potrebe definisanja graničnog pitanja koje moramo da riješimo sa svima, osim sa Mađarskom i Italijom. Politika Republike Hrvatske je u smislu utvrđivanja granica bila ne čvrsta, nego rigidna, a zbog pritiska nacionalističkog naboja sve dosadašnje vlade su pregovarale bez najmanje sklonosti kompromisima. Kako bi sve vlade izbjegle odgovornost zbog takvih politika, sa Slovenijom smo prihvatili da idemo na arbitražu koja je potom kompromitovana. Evropa i svijet su, međutim, na strani arbitražne odluke ne zbog sklonosti Sloveniji, nego zbog zaštite procedure i institucije koja je sprovodi. Ma šta mi mislili o tome, sva buduća rješenja granične linije sa Slovenijom zasnivaće se na postojećoj odluci arbitražnog suda“, napominje Maštruko.

Kao jedino realno rješenje za izlaz iz sadašnjeg stanja on predlaže potpisivanje bilateralnog sporazuma o granici sa Slovenijom koji bi uključio sve elemente arbitražne odluke. Time bi izašli iz agonije međusobnog prepucavanja, a formalno ne bi odstupili od stava da arbitražu ne prihvataju.

Za eksplozivne i nervozne relacije sa drugim državama koje okružuju Hrvatsku Ivica Maštruko smatra da donekle posljedično proizlaze iz slovenačkog slučaja. Arbitraža Hrvatsku, prema svemu sudeći, očekuje i sa Srbijom i s BiH, a susjedi su se na primjeru Slovenije uvjerili da Hrvatska nije baš sklona da poštuje odluke arbitražnog suda.

I rat sa BiH u vezi sa Pelješkim mostom u jednoj mjeri je odgovor te zemlje na dugogodišnje nerešavanje graničnog pitanja, a u drugoj je i refleks intenzivne prisutnosti hrvatskih političkih lidera u BiH i u bosanskohercegovačkom političkom životu. Ta posebna atmosfera koju hrvatski funkcioneri kreiraju u BiH i oko BiH izaziva očiglednu nervozu u bošnjačkim krugovima, upozorava bivši diplomata sa dugogodišnjim iskustvom. Za zategnute odnose sa Mađarima sklon je da zaključi da su uglavnom očekivani i to kao posljedica nasljeđa prošlosti u vezi sa „Molom“ i „Inom“ i istrage u vezi sa Žoltom Hernadijem.

Ali koliko god diplomatski odnosi Hrvatske sa susjedima bili slojeviti i kompleksni, činjenica je da Hrvatsku u Briselu i drugim evropskim centrima sve češće percipiraju prije kao „trablmejkera“ i izvor problema nego kao konstruktivnu evropsku komponentu, zaključuje Ivica Maštruko.

Bivša hrvatska ministarka spoljnih poslova Vesna Pusić smatra da je Hrvatska na svim stranama u diplomatskoj defanzivi, iako za to nema razloga. Uvjerena je da bi problem sa Slovenijom trebalo riješiti izbjegavanjem svađa i na premijerskom nivou.

Foto: Pixabay/Sputnik