BanjalukaLive

Fri03242017



U Srbiji se Jugoslovenima osjeća 31,8 odsto građana, a u Hrvatskoj samo 2,8

yugoslavia yay0507

U Srbiji se Jugoslovenima osjeća 31,8 odsto građana, dok je broj građana u Hrvatskoj koji su pozitivno odgovorili na ovo pitanje samo 2,8 odsto. Za veliku većinu hrvatske javnosti, jugoslovenstvo je izrazito negativan pojam, a bivša država povezuje se s lošim iskustvima kao što su komunizam i ugnjetavanje Hrvata, zaključak je knjige "Strategija simbolične izgradnje nacije u državama Jugoistočne Evrope", koja je nastala kao rezultat projekta istraživanja javnog mnjenja koje je proveo IPSOS.

Na pitanje osjećaju li se ikada kao Jugosloveni i žale li zbog raspada Jugoslavije, Hrvati su zabilježili najveći procenat negativnih odgovora od svih anketiranih zemalja, osim Kosova, piše Jutarnji.hr. Tako je 66,3% Hrvata odgovorilo da se nikad nisu osjećali Jugoslovenima, u poređenju s 24,4% ispitanika u Srbiji i 32,5% u Bosni i Hercegovini. Dok na pitanje žale li zbog raspada socijalističke Jugoslavije, čak 79,6% reklo je da ne žali, za razliku od 29,1% ispitanika u Srbiji i 31,8% u Bosni i Hercegovini.

Istraživanje je obuhvatilo 10.500 stanovnika regiona i iznjedrilo niz pokazatelja o stavovima ljudi u jugoistočnoj Evropi o njihovoj privrženosti novonastalim državama, odnosu prema religiji, nacionalnim simbolima, prošlosti, odnosima s drugim narodima i pitanju krivice za prošle ratove. Rezultati su u skladu sa zaključkom koji je izneo Vjeran Pavlaković, istoričar i vanredni profesor na Odsjeku za kulturalne studije u Rijeci, koji je vodio spomenuti projekat, a svodi se na to da nigdje na prostorima nekadašnje SFRJ nacija nije tako snažno formirana kao u Hrvatskoj. Kao i da još samo na Kosovu postoji takav odijum prema bivšoj državi. Dokaz su brojke koje pokazuju kako visokih 68% stanovnika u Bosni i Hercegovini žali zbog raspada Jugoslavije, i čak 71 odsto u Srbiji, nasuprot niskih 18 odsto u Hrvatskoj i još manje na Kosovu.

Iako organizacije za ljudska prava, nevladine organizacije i ljevičarske stranke često podsjećaju na ratne zločine počinjene protiv srpskih civila, više od 75 posto ispitanika odbacuje sugestije da je hrvatska država etnički očistila zemlju od srpskog stanovništva, a 85,5% je izjavilo da srpsko vođstvo (i vjerovatno srpsko društvo) mora priznati da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku. Takođe, na pitanje koji su najvažniji praznici u Hrvatskoj, tri od četiri najviše rangirana odgovora odnosila su se na događaje iz devedesetih, Dan državnosti: 26,8%, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti: 22,3%, Nova godina: 15%, i Dan nezavisnosti: 9%.

"Očito je da se u Srbiji i Hrvatskoj, radikalno suprotno gledaju isti događaji, poput Jasenovca, Domovinskog rata ili Oluje. Potrebno je stvoriti dijalog o ovim temama, ali, možda, još je bitnije imati empatiju za drugu stranu i njihove žrtve. U Srbiji se prave kao da je važno samo ono što se desilo 1995, a kod nas se sve svodi na agresiju na Hrvatsku 1991, pri čemu svi ignorišu tuđa stradanja. Zato ne iznenađuju takve razlike u stavovima stanovništva Hrvatske i Srbije, i ništa se neće promijeniti dok u obe države ne počnu otvoreno razgovarati o tome što se dogodilo. Neće biti napretka dok se ne prestanemo baviti mikro-istorijom i ko je koga ubio u nekom selu, bez opšteg konteksta šta se ovdje događalo", smatra Pavlaković.

Ima još razlika u stavovima hrvatske i srpske javnosti. Na primjer, samo se tri posto hrvatskih ispitanika "u potpunosti" slaže s tim da bi hrvatske granice trebalo proširiti kako bi uključile teritorije susjednih zemalja, dok se 7,5% s tim "uglavnom" slaže, a 76,4% ispitanika je protiv proširenja državnih granica, za razliku od ispitanika anketiranih u Srbiji od kojih je preko 20% izjavilo da podržava proširenje državnih granica nauštrb susjednih zemalja, dok je 24,5% izjavilo da bi se zapadna državna granica trebala prostirati zapadno od reke Drine, odnosno da bi Republika Srpska trebala da bude pripojena Srbiji.

Foto: ilustracija/YAYimages