BanjalukaLive

Mon11202017



Sezona slava - Običaji i značaj krsne slave

slava youtube2610


Nova sezona krsnih slava uvijek dolazi s jeseni. Tako i ove jeseni dođe taj period. Svaka domaćica, kreće sa pripremama mnogo prije samog dana kada dom slavi, muku joj zadaje koju dekoraciju da koristi, kako da postavi sto da fascinira goste, šta da kuva, kakav slavski kolač da napravi, koje tanjire da stavi i sl. Da ne bi imali muke oko odabira svega potrebnog, podsjetićemo vas šta predstavlja krsna slava i koji su običaji kod pripreme slavskog ručka.

Zašto i šta slavimo?

U pravoslavnom svijetu jedino Srbi slave krsnu slavu, koja predstavlja dan kada su naši preci primili vjeru i krstili se. Stoga naziv krsna slava. Prenosi se sa koljena na koljeno, pa iako su prezimena mijenjana kroz istoriju, slava je ostala ista.

Zahvaljujući prenošeću krsne slave sa predaka na potomke, nepogrešivo mogu se identifikovati srodnički odnosi i veze. Ona je deo Srpskog kulturnog nasljeđa. Na dan krsne slave, slavimo svetitelja zaštitnika porodice i doma koji je ujedno i veza sa našim precima.

Kako dočekati goste?

Na dan krsne slave okupljaju se članovi najjuže porodice i u goste, na slavski ručak, zovu se najbliži rođaci i prijatelji. Goste u svoj dom dočekuje domaćin na pragu svog doma ili ispred kuće svečano odjeven. Gosti sede za slavskom trpezom po tačno određenom redu, po starini. Domaćin stojeći služi goste koji se mirno služe i vode fine ljudske razgovore, ne pričaju se pošalice i ne psuje se, bez vašarskih pjesama i bećaraca, mogu se pjevati duhovne ili starogradske pjesme kad se društvo opusti i razveseli. Ručak bez prejedanja i napijanja, piše magazin "Sredi dom". Sve je umjereno od ponašanja gostiju i domaćina do objedovanja. Imajte na umu da proslava slave nije gozba, nego ručak za goste pri čemu ne treba da se baca hrana niti se opijati.

Koje slave postoje?

Period slava počinje sa Tomindanom 19. oktobra i traje do Đurđevdana 6. maja. Najrasprostranjenija slava je Sveti Nikola (19. decembar), Sveti arhangel Mihailo, Sveti Jovan, Sveti Đorđe i Sveta Petka. Pored već nabrojanih, pravoslavni Srbi najviše kao krsno ime praznuju sljedeće svetitelje: Sveti prvomučenik i arhiđakon Stefan (9. januar), Sveti velikomučenik Dimitrije (Mitrovdan, 8. novembar), Prepodobna mati Paraskeva (Sveta Petka, 27. oktobar), Sveti apostol i jevanđelist Luka (Lučindan, 31. oktobar), Sveti apostoli Petar i Pavle (Petrovdan, 12. jul), Sveti Kozma i Damjan (Vračevi, 15. novembar), Obnovljenje hrama Svetog velikomučenika Georgija (Đurđic, 16. novembar).

Priprema slave

Nekoliko dana pred slavu u domu se vrše pripreme, od generalnog čišćenja kuće do uređenja i postavljanja dekoracija u domu kako bi se što svečanije i dostojnije dočekali gosti. Obavezno se kupuje nešto novo za kuću, što simbolizuje napredak u domu. To može biti neki poslužavnik, zavjesa, pribor za jelo i sl. Uglavnom nešto kontkretno što će se koristiti u domu i za dan slave to koristite.

Prije slave, sveštenik, unaprijed najavljen, dolazi u dom i sveti vodicu uz bosiljak, sveću, kadionicu sa briketom, tamjanom i spiskom ukućana kako bi se pomolio za zdravlje i duhovni napredak svih. Osvećenu vodicu treba da popiju po malo svi ukućani a ostatak se koristi za pravljenje slavskog kolača. Par dana pred slavu pozivaju se svi gosti da dođu na slavski ručak u tačno određeno vrijeme. U nekim krajevima se gosti ne pozivaju. već se godinama unazad zna ko i kada dolazi na gozbu.

Slavski kolač, svijeća, vino i žito

Pravoslavni običaji nalažu da je za slavu neophodno imati: ikonu, svijeću, kolač, žito i vino. Sve ostale đakonije spadaju u gozbu. Obilježava se u domu, ne negdje drugo, i na ručku je dovoljno da budu samo članovi najuže porodice. Posljednjih godina je kod nas postao trend da se slavi naširoko, čak i van doma, što ne podrazumijevaju izvorni običaji.

Slavski kolač mijesi domaćica kuće dan uoči slave, od čistog pšeničnog brašna sa vodom i osvećenom vodicom. Kolač se obavezno ukrašava ukrasima od testa sa različitim motivima sa obaveznim simbolom krsta. Slavski kolač simbolizuje Hrista koji je hljeb života.
Vino simolizuje Hristovu krv iz njegovih rana. Poslije sječenja kolača prelivenog crvenim vinom, kolač se sječe na kriške i svi se nakon domaćina posluže dijelom kolača.
Slavka svijeća treba da bude od čistog pčelinjeg voska i njena svjetlost simbolizuju svjetlost nauke Hristove. Ona se stavlja u lijep svećnjak i gori celog dana. Gasi je domaćin pomoću vina.
Dan uoči slave se prirpema i slavsko žito od cijelog zrna pšenice. Ovim žitom se prvo posluže gosti kad dođu u dom na slavu. Zrno pšenice je simbol vječnog života, smrti i vaskrsenja.
Slavski kolač i žito se na dan slave nose u crkvu na osvećenje. Tamo se vrši sječenje kolača. Slava je prije svega duhovni događaj i doživljaj uz neophodne elemente za obred rezanja kolača, sve ostalo gošćenje je stvar volje i mogućnosti svakog doma.

Podsetili smo vas ukratko kako se slavi slava. Ostalo je na vama. Postavite sto, odaberite najljepši pribor za jelo, zanimljive salvete i mnoštvo cvjetne dekoracije i uredite svečanu slavsku trpezu na najljepši mogući način kako bi tog jednog dana u godini zadivili sve goste svojom kreativnošću.

Foto: Youtube/ScreenShot