Turističke mogućnosti Banje Luke i njene uže i šire okoline su velike i relativno dobro iskorišćene. Dok hotelijerska djelatnost klasičnog tipa zadržava tradiciju i kvalitet svojih usluga raste privatno preduzetništvo koje znatno podiže nivo, obim i kvalitet ugostiteljske ponude grada.
Iako u oblasti ugostiteljstva uspješno posluje čak 743 samostalne ugostiteljske radnje, posljednih godina je izgrađeno i nekoliko objekata motelskog tipa u privatnom vlasništvu, koje odlikuju ekskluzivni sadržaji i vrhunska usluga.
Hotel "Bosna" je banjalučki hotel prvenac, osnovan 1885. godine. Smješten je u samom centru grada i raspolaže sa 344 ležaja. S obzirom da ima najdužu ugostiteljsku tradiciju, zaslužuje visoki rang hotela A kategorije. Rekonstrukcija Hotela "Palas" je izvršena na objektu stare hotelske zgrade, dok su aneksi hotela nedovršeni i duže vrijeme van funkcije. U središtu grada je i hotel "Ekvator Slavija", ciji su kapaciteti smještaja skromni, ali veoma funkcionalni.
U okolini grada, na slatinskoj visoravni je izgrađen Hotel "Slateks", savremeno opremljen za potrebe rekreativnog i kongresnog turizma. Banjsko-rekreativni centar, pored ugostiteljskih sadržaja i živopisnog ambijenta, ima i bazen s termalnom vodom, radi kojeg je prvenstveno namijenjen rekreativnim potrebama građana.
Okolinom Banjaluke, kao i užim područjem grada, rasprostranjeni su restorani, sa veoma raznolikom ugostiteljskom ponudom, osmišljenom u najrazličitijim ambijentima, jednako prikladnim, kako za luksuzne i elitne prilike ( Sirano, Ambasador ), poslovne i svečane (Lanako, Bomi, Vrbas, Kaldera i dr.), tako i za rafinirane ukuse, u autentičnim ambijentima, s bogatom nacionalnom, ali i internacionalnom kuhinjom (Lovački bar, Stari mlin, Kazamat, Alas i dr. ).
Kako se grad proteže obalama donjeg toka Vrbasa, na ovim prostorima ribolov je veoma staro zanimanje i opsjednutost rijekama se prenosi s koljena na koljeno.
Gornji tok Une i Vrbasa, a Pliva cijelim svojim tokom, izuzetna su ribolovačka atrakcija, koliko radi ulova pastrmke, mladice i lipljana, toliko i radi ljepote kanjona rijeka i krajolika.
Vrbas i Una , u donjem toku, kao i ravničarska Sava, bogate su ribom mirnih voda, šaranom, štukom i somom.
Izuzev sjeverne strane, Banjaluka je okružena šumovitim brdima, u kojima boravi raznovrsna divljač. Lovišta srna su na Manjači i Čemernici, rezervati medvjeda u šumama Kotor Varoši, Maslovara i Šipraga, a Bardača obiluje barskom divljači, pretežno divljim patkama i guskama.
Trapiska šuma je poznato lovište fazana i zečeva, kojih ima i u rezervatu na području Ivanjske.
Zahvaljujući blizini izvora termomineralnih voda (Laktaši, Šeher, Slatina, Kulaši ...). Banjaluka ima osnovne pretpostavke za razvoj banjsko - rekreativnog turizma.
Radi ljekovitih svojstava, izvori su korišteni i u doba Rimljana, ali do danas nije realizovan koncept rekonstrukcije i modernizacije banjskih lječilišta, sa rekreativnim terenima i ostalim sadržajima savremene turističke ponude.
Banjaluka je dugo slovila kao grad zelenila, sa više od deset hiljada stabala, uređenim parkovima, zelenim površinama i čuvenim alejama. Kako su znatno prorijeđeni gradski drvoredi, obližnja izletišta ogoljela i zapuštena, koncepcija razvoja turizma ne može zaobići temeljitu sanaciju tvrđave Kastel, uređenje obala Vrbasa i zelenih oaza u blizini grada, kao Banj - brdo, Šibove, Trapiste i izletiša pored Vrbanje.
