Nedostatak sposobnosti reagiranja na događaje u okolini glavni je simptom depresije. Stanje depresije razlikuje se od svih ostalih rasploženja po nesposobnosti reakcije.

Obeshrabrena će osoba ponovno skupiti hrabrost kad se promijeni situacija koja ju je tištila. Smrknuto lice će se razvedriti kad se pojavi prilika za uživanje ili uspjeh. No, od osobe koja pati od depresije nećemo dobiti nikakvu reakciju, naprotiv, pozitivne okolnosti često samo još više produbljuju depresiju.

Upravo je nedostatak sposobnosti reagiranja na događaje u okolini glavni simptom depresije. Bolesnik može satima nepomično buljiti pred sebe u prazno. Često provodi veći dio dana u krevetu i nema hrabrosti otisnuti se u struju života. Srećom, u većini slučajeva situacija ne dostiže takve ekstreme. Najčešće su osobe koje pate od depresije donekle u stanju nastaviti svakodnevnu rutinu. Obave ono što je nužno i površni promatrač neće primijetiti ništa quot;sumnjivo". Tek najuža obitelj koja s oboljelim živi i dobro ga poznaje zna što proživljava.

Stanje depresivne osobe je unatoč tome, a posebno ako bolest traje dulje vrijeme, vrlo teško. Ponekad čak ni partner, rodbina i prijatelji ne mogu doprijeti u njezin unutarnji svijet, jer svoje osjećaje jednostavno zatvori u sebe, kao iza neprobojnog zida.

Šta je depresija
Depresija je psihička bolest, stara koliko i čovječanstvo i jedna od najranije opisanih bolesti. Ona spada i među najčešće psihičke poremećaje suvremenog doba. U posljednjih stotinjak godina bilježi se stalan rast broja depresivnih osoba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija je svjetski zdravstveni problem broj četiri, a ako se gleda samo ženska populacija, tada je na drugom mjestu. Procjenjuje se da će do 2020. godine depresija postati drugi svjetski zdravstveni problem, a u ženskoj populaciji prvi. Smatra se da barem svaka deseta osoba ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije.

Depresija se može javiti u svakoj životnoj dobi, od dječje do visoke, a najčešća je u srednjim godinama. To je bolest koja uzrokuje velike duševne boli i patnju zbog kojih oboljeli više ne može, ili mu je izuzetno teško, raditi, spavati itd., a životno veselje potpuno iščezava.
Bolest utječe na cijeli život oboljele osobe, ne prolazi sama i mora se liječiti, u suprotnom se pogoršava. Zbog loše informiranosti i neupućenosti, okolina oboljelog često ne prepoznaje depresiju, a u mnogim je slučajevima ne prepoznaje ni oboljela osoba.

Stanje depresije
• Oboljeli se često osjeća slabo, bez energije, posve iscrpljeno i ima teškoća s koncentracijom. Osjeća se bezvrijedno i suvišno te ga muči osjećaj krivnje i smanjenog samopoštovanja.
• Razmišlja o smrti i tome kako više nije vrijedno živjeti. Unutarnje stanje neobjašnjive napetosti, straha ili bespomoćnosti očituje se kao nemir i nervoza ili pak kao upadljiva klonulost i nedostatak ekspresivnosti.
• Učestali su poremećaji sna; oboljeli ne može zaspati ili se prerano budi ili pak ima presnažnu potrebu za snom.
• Simptomi depresije očituju se i kao tjelesne tegobe poput glavobolje, bolova u trbuhu ili leđima, problema sa srcem, općeg pomanjkanja snage, smanjenja seksualnih potreba. Razlikuju se od osobe do osobe, a vrlo se rijetko pojavljuju istovremeno i jednakog intenziteta.
• Psihičke bolesnike društvo i radna okolina, na žalost, još ne doživljavaju dovoljno ozbiljno, jer su simptomi bolesti manje vidljivi nego kod tjelesnih bolesti.
• Teškoće u društvu često se i dodatno pojačavaju zbog tipičnog načina razmišljanja depresivne osobe: misle da je njihova nesposobnost za rad uzrokovana depresijom njihova vlastita greška. Za nastalu situaciju okrivljuju sebe, jer je nisu sposobni prihvatiti, kao što nisu sposobni prihvatiti ni svoju bolest.

Komentari (0)

Prikaži/Sakrij komentare