BanjalukaLive

Mon12112017



Hajde da se grlimo!

zagrljaj pixabay1711


Iako ima status poželjnog začina svakodnevice, ponekad ga skrajnemo u fioke, pa tek kada zapadnemo u ozbiljnu krizu, raspišemo "potjernicu" za njim. Hteli bismo instant rješenje u instant vremenu. Ali, u danu koji traje 24 sata, nama je potrebno da se grlimo bar šest minuta ili da razmijenimo najmanje osam zagrljaja. Zašto? Zato što tek tada možemo da računamo na sve one privilegije koje dodir može da nam pruži.

Zdravlje čuva pod kontrolom

Ako ste pomislili da je teorija o zagrljaju kao protivteži bolu - mit, tu su naučnici da vas razuvjere. Studije uvjerljivo brane tvrdnju da su dodiri melem za sva bolna mjesta. Švedski istraživači objašnjavaju da je čak i utješna ruka na ramenu u trenucima krize vrlo djelotvorna, jer kad god nas neko blago dodiruje, grli ili mazi pokreću se nervna vlakna na našoj koži koja dijelu mozga zaduženom za osjećanja šalju informacije da smo srećni. Aktiviranjem tzv. C vlakana zaustavljaju se sva ostala koja bi mogla da prenesu poruke o bolu, pa ostaje samo osjećaj čistog zadovoljstva.

- Ako posmatrate nekog ko nježno miluje i grli drugu osobu ili majku koja grli dijete, imajte na umu da su ti pokreti rezultat aktiviranja "C vlakana", a ona su osnova dobrog vaspitanja. Jedno istraživanje je pokazalo da pacijenti bolje podnose loše vesti ako ih lekar prilikom saopštavanja dodirne. Uostalom, svima bi nam dobro došlo što više zagrljaja i nježnosti ", kaže profesor Frensis Mekgloun, koji ih je otkrio, pišu "Večernje novosti".

I psiholog Jasna Tintor tvrdi da dodir ima blagotvoran uticaj na fizičko i mentalno zdravlje.

"Tokom razmjene zagrljaja, mišići se opuštaju i tako se oslobađa sva nakupljena tenzija u tijelu, a nervni sistem se vraća u balans. Oni podstiču bolju prokrvljenost, čime se ublažava bol. Ne zaboravimo i da je dodir važan za jačanje imuniteta, što je pogotovo važno u sezoni virusa i gripa.", kaže Jasna.

Australijsko istraživanje na čelu sa dr Entoni Grantom, psihologom sa Univerziteta u Sidneju, pokazalo je da zagrljaj oslobađa oksitocin, hormon koji pokreće osjećaj sigurnosti i snižava nivo kortizola, čime se smanjuju doživljaji stresa, teskobe i usamljenosti. Osim toga, dodiri regulišu krvni pritisak i štite srce, pa ih mnogi ljekari prepisuju kao terapiju.

Ljubav nas čini jačim

"Zagrljaj znači: ti me ne ugrožavaš, ne bojim se da budem tako blizu tebe, mogu da se opustim, osjetim se kao kod kuće, zaštićen sam i neko me razumije. Tradicija kaže da svaki put kada nekog iskreno zagrlimo, dobijemo još jedan dan života". Ovo su riječi književnika Paula Koelja, koje se samo naslanjaju da naučno dokazane teorije o veličini zagrljaja.

Podaci istraživanja iz Sjeverne Karoline pokazali su da kada bi se zaljubljeni par grlio na svakih 20 sekundi tokom susreta, nivo oksitocina bi se značajno povećao, a nivo hormona stresa smanjio.

"To se dešava zato što zagrljaj emituje osjećaj podrške, a u tom slučaju dolazi do pojačanog lučenja oksitocina, mada su njegovi učinci veći kod žena", kaže vođa istraživanja dr Karen Griven.

Poznato je da svaki čovjek ima potrebu da razmijeni bar osam, a najbolje bi bilo 13 zagrljaja dnevno, ali da to većina ne čini. Zašto je važno da se grlimo?

"Zato što dodir gradi povjerenje među ljudima, jača osjećaj sigurnosti i bezbrižnosti, utiče na razvoj samopouzdanja. On nam pomaže da se osjećamo voljeno i poštovano, da znamo da smo nekome potrebni, kao što je neko potreban nama. Svaki težak trenutak može da se zaboravi u zagrljaju roditelja, prijatelja, partnera, ali mi se često stidimo da nekome na takav način pritrčimo u pomoć ili odbijamo da nas drugi utješe dodirom", ističe Tintorova i dodaje da joj se čini da smo izgubili tu kulturu grljenja, što je pogrešno, jer smo se odrekli nečeg što je višestruko djelotvorno.

Sagovornica kaže da je dodir snažniji čuvar ljubavi od poljupca, jer stvara dublju bliskost među partnerima, pa apeluje da se parovi grle što više i što duže.

"Ako već imate s kim da razmjenjujete tu vrstu nježnosti, nemojte da budete škrti i ne dozvolite partneru da škrtari u tome. Postoje ljudi koji će vam reći da ne vole da se grle, ali vjerujte mi, to nije prirodno. Oni vam time šalju poruku da su nesigurni, da ih je neko povrijedio ili da pored vas ne mogu da se opuste i "ogole", objašnjava psiholog.

Suština zagrljaja je i da nas nauči da ljubav nije jednosmjerna, već dvosmjerna ulica, pa onoliko koliko smo spremni da dajemo, toliko ćemo i dobiti.

"Ali, to ne znači da treba da pravimo računicu koliko smo puta u toku dana nekog zagrlili, nego da uvijek imamo na umu da ako mi nikog ne grlimo, teško da će neko poželiti da grli nas. Zato je važno da emitujemo energiju topline, a ne distance", poručuje Jasna.

DUŽI ZAGRLjAJ - VEĆA SREĆA

- Prosječan zagrljaj traje 9,5 sekundi.
- Ljudi u prosjeku provedu 12 sati godišnje grleći se.
- Studije pokazuju da djeca koju roditelji od rođenja nedovoljno grle kasnije nauče da čitaju ili hodaju i teže se bore sa stresom tokom života.
- Stručnjaci tvrde da veze u kojima je zagrljaj izuzetak, a ne pravilo, imaju daleko kraći rok trajanja.
- Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu "Emori" pokazuje da zagrljaj ima moć da sanira svaku emocionalnu ranu, pogotovo onu koju pokreće osjećaj da smo sami, usamljeni, ostavljeni.
- Duži zagrljaj podiže nivo serotonina, hormona odgovornog za dobro raspoloženje i osjećaj sreće.
- Dodir može da bude zamjena za smijeh i meditaciju jer nas, kako tvrde naučnici, uči da živimo u trenutku, prepuštamo se životnoj energiji i pravilno dišemo.

Foto: Ilustracija/YAYimages