BanjalukaLive

Mon12112017



Božićni post: Čisti i dušu i tijelo

post_yay2711

Za pravoslavne vjernike 28. novembra počinje šestonedjeljni božićni post, koji prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku Roždestvu Hristovom – Božiću. Ko poštuje dane posta, u prilici je da život učini lagodnijim i opuštenijim. Jer, osim što organizam čisti od svih toksina (sakupljenih unošenjem teške kalorične hrane), post ima i veliki duhovni značaj i doprinosi mentalnom zdravlju.

"Za post treba biti spreman, jer nije poenta samo držati dijetu. U pitanju je vrsta molitve u kojoj se dolazi do onog najboljeg u sebi, bez gordosti i pridikovanja drugima. Dešava se da se već poslije prvih nekoliko dana, kod ljudi ispolji nepoznata priroda ponašanja. Određene osobe postaju razdražljive, napete i namćoraste. Takvo ponašanje nije primjereno, jer post podrazumijeva uzdržavanje ne samo u hrani i piću, već i u odnosu prema drugima", objašnjava psiholog psihoterapeut Aleksandra Janković.

Šta je suština posta?

- Prije svega treba istaći da je post apsolutno zdrav u svakom smislu riječi. Upražnjavanjem drugačijeg načina ishrane, organizam se fizički čisti od svih oblika teške, masne i kalorične hrane. Suština nije samo u uzdržavanju, već i u racionalnom konzumiranju dozvoljenih namirnica. Nema mesa, pa samim tim ni proteina, ali zato ima gomila ugljenih hidrata, koji takođe mogu dovesti do disbalansa u organizmu, ukoliko se ne vodi računa. "Posni gurmani" će i ovde naći način da se ponašaju kao pravi hedonisti, nespremni da sebi uskrate bilo šta od ukusnih posnih zalogaja. Epilog takvog posta su prekobrojni kilogrami i ispražnjen novčanik, a od skromnosti ni traga. Zato za ovaj čin treba biti spreman, bez izigravanja "ljutitog pravednika", u odnosu na one koji nisu na stazi posta. Potrebne su čiste i iskrene misli, koje su blagotvorne i više od zdravije ishrane.

Posmatrano sa psihološkog i zdravstvenog stanovišta, da li svako može da posti?

- Izuzimajući bolesne i trudnice, može svako. Možda je malo komplikovano za ljude koji putuju, zbog snabdijevanja odgovarajućim namirnicama. Međutim, i kod ozbiljno bolesnih post predstavlja stvar ličnog izbora. Dešava se da bez obzira na protivljenje ljekara, pacijenti ulaze u post u kome doživljavaju duhovno, kao i fizičko isceljenje. Ipak, ponavljam, to mora biti lična odluka. Bitna je vjera u nešto, a vjera je proces – ističe Jankovićeva.

Da post pročišćuje tijelo i dušu, smatraju i nutricionisti.

- Bez obzira na motive, post je stvar lične odluke i dokaz sopstvene vjere i snage. Međutim, postu nikako ne bi smeli da se izlažu trudnice, oboleli od tuberkuloze, bolesnici na hemoterapiji, pacijenti poslije teških operacija, kao i drugi ozbiljno bolesni i rekonvalescenti. Nije poželjno da poste ni stari i onemoćali, djeca u razvoju i anemične osobe. Post je dobar za zdrave odrasle osobe, ljude koje imaju povišene masnoće u krvi, kao i za gojazne. Obazrivo i pod nadzorom ljekara mogu da poste i dijabetičari - naglašava Jasmina Ristivojević-Stojanović, strukovni dijetetičar nutricionista.

Kako se post odražava na sveukupno zdravlje?

- Današnju ishranu karakterišu preobilni i nepravilno izbalansirani obroci. U njima je previše masnoće, crvenog mesa, hljeba, a premalo mliječnih proizvoda, povrća i voća. Zato post dobro dođe da bi se organizam, makar za izvjesno vrijeme, oslobodio kalorijskog pritiska. Međutim, i u postu treba biti oprezan, da se ne upadne u zamku jednolične ishrane - krompir, pirinač, džem, bijeli hljeb... Ukoliko se bez razmišljanja unose svi navedeni ugljeni hidrati, poslije 40 dana posta može da se dogodi da se pojavi vrtoglavica, anemija, dekoncentrisanost, pa čak i depresija, pišu "Večernje novosti".

Koje su konkretne pozitivne strane posta?

- Sa zdravstvenog aspekta posna hrana je značajna jer privremeno pročišćava krvne sudove. Konzumiranje više voća i povrća doprinosi boljem izgledu kože i kose. S obzirom na to da se u vrijeme posta unose namirnice sa više celuloze, uspostavlja se bolji proces varenja, reguliše stolica i sveukupni rad organa za varenje.

ŠTO VIŠE SEZONSKOG POVRĆA

U postu je važno da se koristi sezonsko povrće. Među najvažnijim namirnicama su kupus, kelj, keleraba, prokelj, karfiol. Obavezno su i crni i bijeli luk, praziluk, bela zelen, šargarepa, brokoli, rotkva i cvekla. Poželjno je i maslinovo ulje, ali u malim količinama, uglavnom u salati.

- Ishrana podrazumijeva isključivanje namirnica životinjskog porekla. I pored toga što nam je na raspolaganju specifičan jelovnik, organizmu se i u vrijeme posta mogu obezbijediti sve neophodne hranljive materije. Na kraju krajeva, suština posta nije samo prelazak na specijalan režim ishrane, već i duhovna dimenzija i suzdržavanje od hrane. Post nije isto što i dijeta, vegetarijanstvo ili makrobiotika. Obroci bi trebalo da sadrže dobro kombinovane namirnice da bi organizmu obezbedile dovoljnu sitost, koja omogućava istrajnost u postu - kaže Jasmina Ristivojević-Stojanović.

JELOVNIK

U pripremi jelovnika voće treba kombinovati sa žitaricama, a povrće sa jezgrastim ili suvim voćem, kao što je lješnik, badem, orah, suvo grožće i šljive. Voće i povrće može da se kombinuje i sa žitaricama od cijelog zrna, ali i sa jezgrastim voćem. Suvo voće je dobro za kompote i razne poslastice bez dodatka šećera. Od različitih vrsta brašna mogu da se prave pečena, kuvana ili pržena tijesta.

Da bi se organizam snabdio sa potrebnim količinama bjelančevina treba unositi sojino, heljdino ili ovseno mlijeko, a od sireva je najbolji sojin ili tofu. Obratite pažnju na takozvane biljne kačkavalje, koji često sadrže kazein, protein mlijeka životinjskog porijekla. Kao takvi, biljni kačkavalji nisu posna namirnica.

Riba i biljna ulja su namirnice koje sadrže dovoljne količine proteina, minerala i masnih kiselina. Ribu uvek treba kombinovati sa povrćem, bez obzira na to da li se kuva ili prži. Preporučuju se i kombinovane salate od voća i povrća.

NA VODI

Post na vodi podrazumijeva isključivanje ribe i biljnih ulja iz ishrane. Važno je da se tada jede više jezgrastog voća i mahunastog povrća, koje će obezbediti dovoljne količine masti i skroba. S druge strane, najveća greška posta na vodi je konzumiranje velikih količina krompira i hljeba. Da bi se to izbjeglo, trebalo bi kombinovati više različitih namirnica kako bi se zadovoljila sitost.

Prema vjerovanju, priprema za Božić, koji se proslavlja 7. januara, potpuna je ako vjernik na kraju šestonedjeljnog posta pristupi svetim tajnama ispovijesti, pokajanja i pričešća.

Prema tumačenju Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, post se sastoji u uzdržavanju od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih dijela, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i revnosnom upražnjavanju hrišćanskih vrlina, jer je podvig posta tjelesni i duhovni. Post se zasniva na primjeru samog Isusa Hrista, koji je na hljebu i vodi postio 40 dana prije nego što se suočio sa satanom.

Tokom ovog posta upotreba ulja dozvoljena je svim danima, osim srijede i petka, kada se jede hrana spremljena na vodi. Riba i vino mogu se upotrebljavati svake subote i nedjelje, kao i na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice (4. decembra), Svetog Nikole (19. decembra) i Svetog Ignjatija Bogonosca (2. januara), čak i ako praznik padne u srijedu ili petak. Posljednja sedmica pred Božić posti se strožije, bez upotrebe ribe i ulja, sa hranom spremljenom samo na vodi.

Crkva je četiri puta godišnje odredila višednevne postove - Božićni, Vaskršnji ili Časni uoči Vaskrsenja Hristovog, Petrovski pred praznik posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu (12. jula) i Gospojinski uoči Uspenija Presvete Bogorodice (28. avgusta).

Foto: Ilustracija/YAYimages