|
|
Najbrži procesor na svijetu |
 Cijela zbirka muzičkih zapisa (katalog) iTunes presnimi se za samo – 60 sekundi! Novi IBM-ov čip (POWER6) ima više od 790 miliona tranzistora i najbrži je na svijetu ikad napravljen.
Udvostručivši brzinu obrade bez povećanja utroška, isto toliko puta je povećan energetski učinak ili, drugim riječima, prepolovljena potrošnja. Ugrađena su mu dva jezgra, ima radni takt od 4,7 gigaherca, a u stanju je da obradi 300 gigabajta podataka u sekundi.
U poređenju sa prethodnim naraštajem (POWER5) udvostručio je brzinu, zadržavši istu količinu napajanja, što za korisnika, jednostavno, znači da je poboljšao vlastite radne odlike za sto odsto, uz prepolovljenje energije.
Namijenjen je, prevashodno, poslovnim računarima – serverima, u rasponu od dva do 16 jezgara. Po jednome, čak trostruko nadmašuje slične najnovije HP Itanium na sličnim mašinama, kako tvrdi sam IBM. Uporedi li se opseg – 300 gigabajta u sekundi – gotovo 30 puta je brži od maločas pomenutog suparnika.
Ali, preimućstva su najuočljivija u samim serverima, najmoćnijim u srednjoj klasi, čije ustrojstvo (i hardversko i softversko) omogućuje da ih u jednoj kutiji imate prividno (virtuelno) više. Ispoljivši zavidnu višestrukost, novi IBM-ov računar (IBM Systems p 570) s novim najbržim mikroprocesorom na proverama (benchmark test) osvojio je prva mjesta u četiri najbitnija područja za UNIX servere. I to je prvi put da se jedna mašina iskaže u sve četiri oblasti.
Povrh svega, postigla je čak 25 najboljih skorova (rekordi) u poslovnim i tehničkim primenama.
Velikim dijelom sva ova preimućstva utemeljena su na uravnoteženju odlika i ustrojstva samog procesora (veličina skladišnog prostora i širina propusnog opsega za podatke). Ukupna skrivena (cache) memorija po čipu iznosi osam megabajta, četiri puta veća nego kod preteče, što uliva strahopoštovanje ostalim širokopojasnim procesorima.
Kao što je superkompjuter „duboko plavo” (Deep Blue) prije deset godina nadmoćno pobijedio svjetskog šahovskog prvaka, tako je računar s najbržim procesorom na prvom koraku ispoljio nepopustljivost u nadmetanju s takmacima, objasnio je Bil Zejtler, jedan od potpredsednika u IBM-u. Svojim osobinama novi čip je, naprosto, sve zasjenio, pokazavši da je bez premca u mnogim zahtevima industrije.
Iznad svega, prvi je UNIX mikroprocesor koji bez pomoći programa, sam samcijat (hardverski) izvodi proračune s pokretnim zarezom, što je i te kakva prednost u složenim finansijskim računanjima. Zatim je izrađen najsavremenijim postupkom 65-nanometarske tehnologije, i to u vrijeme kada su brojni stručnjaci predvideli kraj važenja Murovog zakona (udvostručenje procesorske brzine svakih 18 meseci). A to podrazumeva:
Znatno poboljšanje načina na koji se izvršavaju zadaci u samom čipu, i to je urodilo skraćenjem potrebnog vremena i smanjenjem utrošene energije napola.
Novi sklop je omogućio da se posao obavlja pod manjim naponom, s prilagodljivom širinom propusnog opsega, zbog čega su korisnici u prilici da izaberu najveći učinak ili najniže troškove u radu.
Menjanje napona/učestanosti snizilo je energetsku potrošnju za 50 odsto, a da je vrlo malo uticalo na učinak.
Razdvajanjem kola koja nisu u stanju da podrže niski napon znatno je smanjena snaga napajanja u preostalom dijelu čipa.
Uvedena su još neka tehnička unapređenja da sačuvaju snagu, a umanje zagrijevanje. Procesorski sat se isključuje kada nema šta da se radi i iznova uključuje kada ima posla. Na isti način se iskopča ili ukopča i dio skladišnog prostora, što doprinosi uštedi snage.
U slučaju da se otkrije pregrevanje u računaru, smjesta se proredi broj zadataka sve do zahtjevane temperature.
(Politika)
 |
|
|
|
|
|
; "Najbrži procesor na svijetu")
Prikaži/Sakrij komentare
