Tačno prije četrnaest godina kompanija Intel počela je sa prodajom prvih Pentium procesora u verzijama 60 i 66 megaherca, sa kojim su napravili revoluciju na tržištu personalnih računara.
Nasljednik 486-ice se, umjesto pod očekivanim imenom Intel 80586, na tržištu pojavio pod nazivom Intel Pentium. Ova promjena politike imenovanja procesora nastala je kao posljedica Intelovih dugogodišnjih razmirica sa proizvodjačima alternativnih procesora koji su svojim čipovima davali imena koja neodoljivo podsjećaju ili su čak potpuno ista kao imena Intelovih čipova.
Rad procesora se zasnivao na petostepenom izvršenju instrukcija. Imena faza se nisu promjenila od 80486: prefetch, decode, address generate, execute i writeback. Čim se tokom izvršavanja neke od instrukcija kompletira jedna faza, automatski se prelazi na sljedeću čime je napravljen prostor da sljedeća instrukcija predje u prevazidjenu fazu. Razlika izmedju 80486 i Pentiuma je u tome što novi čip ima dve paralelne linije izvršavanja instrukcija.
Proizvodjači prvih Pentium sistema bili su, kao što se i očekivalo, uglavnom giganti: ALR, AST Research, Compaq Computer, Hewlett-Packard, IBM, NCR, Unisys i Zenith Data Systems. Sve te firme su nestrpljivo čekale da budu prve sa Pentium pločama. Najbrži su bili Advanced Logic Research (ALR), Dell Computer Corporation i Compaq Computer.
Najveće tržište za Pentium u početku su, kao što to obično biva, bili mrežni serveri i grafičke radne stanice, a zatim slijedi tradicionalni "napad" na tržište miniračunara i čak "mainframe" sistema koje Pentium po mnogim karakteristikama prevazilazi.
Prvi Pentium je radjen u 0,8 mikrometarskoj tehnologiji, sadržavao je 3,1 milion tranzistora, imao je 50 Mhz sistemsku magistralu (FSB) i radio na taktu od 60 megaherca.
Opcija postavljanja komenatara na vijestima je omogućena samo registrovanim korisnicima.
Upozorenje:
- Prilikom postavljanja komentara svi korisnici su dužni da poštuju Uslove korišcenja BanjalukaLive portala ili ce im u protivnom biti uskraćena mogucnost da ponovo postavljaju svoje komentare.
- Portal www.banjalukalive.com ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije portala www.banjalukalive.com.