Kriza na globalnom finansijskom tržištu koja se sistemom domino efekta iz SAD prelila u Evropu, posredno se osjeća i u našoj zemlji, ali vlasti ne čine ništa da zaštite privredu i građane, upozoravaju ekonomski eksperti.
Prema riječima Fuada Kasumovića, zamjenika ministra finansija i trezora BiH, posljedice globalne krize već su osjetili građani kroz rast kamata na kredite.
"Jedina nada da izbjegnemo veće probleme jeste nedavno formirano Fiskalno vijeće BiH, čiji bi članovi vrlo brzo trebalo da sjednu i donesu mjere za zaštitu od finansijskog udara", kaže Kasumović.
Fiskalno vijeće bi, smatra Kasumović, trebalo putem entitetskih vlada da podrži domaće izvozne kompanije kako bi se smanjio visok vanjskotrgovinski debalans, budući da je on u sadašnjim uslovima opasan za fiskalnu stabilnost BiH.
Orhan Nikšić, ekonomista Svjetske banke u BiH, upozorava da se uticaj svjetske krize osjeća i kroz smanjene doznake naših građana iz dijaspore, što se odrazilo i na deficit tekućeg računa BiH.
Takođe, naše banke nemaju istu mogućnost da se zadužuju u inostranstvu kako je to bilo prije pola godine, što uzrokuje pad kreditiranja i poteškoće u zaduživanju preduzeća.
Nikšić kaže da u situaciji kada ekonomija pada, država treba da interveniše povećanom javnom potrošnjom, ali je upitno da li je takva mogućnost realna s obzirom na pad poreskih prihoda.
"Stalna upozorenja Svjetske banke vladama u BiH sada dobijaju na većoj važnosti, pa je krajnje vrijeme da bude uveden red u javnoj potrošnji i da budu uređena socijalna davanja", poručuje Nikšić.
Finansijska kriza se, prema riječima ekonomiste dr Murisa Čičića, reflektuje na BiH kroz usporenost i rezervisanost finansijskog tržišta i mrtvilo na tržištu kapitala.
"Prema mojim informacijama, nijedna od pet velikih banaka u BiH, koje su u stranom vlasništvu, nije u većoj krizi, ali su zabrinute za dalji razvoj situacije", naglašava Čičić.
Zlatan Dedić, direktor Sarajevske berze (SASE), kaže da se svjetska kriza osjeća kroz pesimizam na berzi, a da će njeno progresivno širenje vjerovatno uticati na investitore da budu oprezniji prilikom ulaganja u dionice i da smanje broj kompanija u koje će ulagati.
No, Dedić dodaje i da ima najava pojedinih stranih investitora da će se vratiti na SASE, a mamac su im trenutne niske vrijednosti dionica kompanija i fondova.
Pa nije se dovijeka moglo pljackati i lagati, a sve bez pokrica, sve na dug, sve na nezaradjeno i daleko iznad realnih mogucnosti.
Biti sugestivan lazov i prodavac magle su najcjenjenije vrline zadnjih dvadesetak godina.
Naravno ostali moraju biti pod svakodnevnom terapijom medijskog ispranja mozga.
02.10.2008 15:44:58
Napišite komentar
Opcija postavljanja komenatara na vijestima je omogućena samo registrovanim korisnicima.
Upozorenje:
- Prilikom postavljanja komentara svi korisnici su dužni da poštuju Uslove korišcenja BanjalukaLive portala ili ce im u protivnom biti uskraćena mogucnost da ponovo postavljaju svoje komentare.
- Portal www.banjalukalive.com ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije portala www.banjalukalive.com.
; "Image")
Prikaži/Sakrij komentare
