|
Imamo 35 gostiju i 3 članova na sajtu |
|
|
|
Vaskrs - praznik ljubavi i čuda |
 Pravoslavni vjernici proslavljaju danas najveći hrišćanski praznik - Vaskrs, pomen na dan kada je Isus Hristos uskrsnuo iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima na zemlji darovao vječni život.
Činom stradanja na krstu, kada bezgrešni Hristos prima na sebe grijehe čitavog ljudskog roda, a potom i činom vaskrsenja, kada pobjeđuje smrt koja je posljedica grijeha, uz istovremeno obećanje vaskrsenja svim ljudima, on dokazuje i pokazuje da je Mesija i Pomazanik - spasilac svih ljudi.
Njegovu proslavu, kojoj je prethodila priprema kroz višenedeljni post, pravoslavni najprije počinju u hramovima, okupljeni u zajednici, na svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje - sjedinjenje s Bogom.
Potom se proslava nastavlja u krugu porodici, gdje posebnu draž, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim vaskršnjim jajima.
Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa. Jaje je simbol rađanja života, pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Hrist ustao iz mračnog groba i uznio se na nebo. Jaja se najčešće boje crvenom bojom i za to postoji više objašnjenja.
Jedno polazi od toga da je crveno boja radosti. Drugo opet kazuje da, kada je Marija Magdalina pred rimskim imperatorom govorila o hrišćanstvu, tom prilikom mu je darivala crveno jaje kao simbol života. Treće kazuje o ženi koja je nosila košaru punu jaja, te čuvši vijest da je Hrist uskrsnuo rekla - "ako je to tačno, neka ova jaja pocrvene" - što se odmah i dogodilo.
Pravilno je šarati jaja na Veliku Subotu. Hrist je razapet na Veliki Petak, i to je najtužniji dan u godini, dan kada sve radnje koje jesu ili koje asociraju na radost, potrebo odložiti, pa tako i šaranje jaja.
Za pravljenje peretaka, koji simbolizuju Hristov vjenac od trnja, smatra se da je preuzeto ili nastalo pod uticajem katoličanstva odnosno življenja u dodiru pripadnika zapadne crkve.
Pravoslavni vjernici, okupe se oko vaskršnje trpeze, i prije konzumiranja hrane, izmole Molitvu Gospodnju "Oče naš", te otpjevaju vaskršnji, pobjedonosni tropar "Hristos voskrse iz mrtvih i smrću smrt pobjedi..."
Vaskrs se slavi tri dana tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa "Hristos vaskrse", uz otpozdrav "Vaistinu vaskrse"
Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru SPC, najstariji je hrišćanski praznik koji se praznuje još od prvih vrmena hrišćanstva. Pomičan je, što znači da u crkvenom kalendaru nema stalni, fiksni datum. Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.
Isus Hrist, Mesija, koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije i postao čovjek, došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, da bi, potom, vaskrsenjem iz mrtvih, pobijedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.
Raspet je na brdu Golgota, što znači kosturnica, na mjestu gdje je sahranjen prvi čovjek Adam. Dok su ga razapinjali, on je zamolio Boga da oprosti njegovim mučiteljima.
Sveta jevanđelja navode da je u rano nedeljno jutro, Hristov grob obasjala jaka svjetlost, od koje stražari koji su čuvali grob popadali su od njene jačine, ogromna kamena ploča koja je bila stavljena na ulaz u grob se pokrenula i Bog Sin je vaskrsnuo.
U to jutro žene mironosnice su krenule prema Hristovom grobu i vidjele su otvoren i prazan grob u kojem je bilo samo pogrebno platno, i tada im se javio anđeo Gospodnji pitajući ih "zašto tražite živoga među mrtvima", i tada im se javio vaskrsli Hrist.
Hrist se javio Bogomajci i apostolima, koji su ga oplakivali u jednoj kući u Jerusalimu rječima "Mir svima" i pokazujući im rane od razapinjanja na krstu.
Na ovo, apostol Toma ga je upitao "jesli zaista to ti ravi/učitelju/", našto mu je Isus prišao i dozvolio da dotakne njegove rane. Otuda izraz "nevjerni Toma" označava sumnjičavu osobu.
Vaskrsli Hrist je u ovom svijetu proveo još četrdeset dana, kada se vaznio na nebesa i "sjeo s desne strane Oca".
Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, crkva je ustanovila da se Vaskrs praznuje u prvu nedelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.
Danas ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Vaskrsa primjenjuju pravoslavne crkve odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji.
Radi značaja ovog praznika, svaka nedjelja u toku godine je "mali Vaskrs".
(BLLIVE)
 |
|
|
|
|
|
; "Vaskrs - praznik ljubavi i čuda")
Prikaži/Sakrij komentare
