BanjalukaLive

Fri05252018



Podstiču vinogradarstvo: Besplatne sadnice za vinograde

vino yay1503


Opština Laktaši godišnje poklanja u prosjeku 20.000 sadnica vinove loze da bi stimulisala proširenje vinograda i proizvodnju vina.

Za ovu djelatnost postoje idealni klimatski uslovi na području laktaške opštine, posebno u brdskim predjelima. U opštinskoj upravi navode da podsticajnim mjerama, koje se ne odnose samo na troškove sadnica, nastoje proširiti površine vinove loze i povećati proizvodnju vina, piše Blic.

- Imamo nekoliko većih proizvođača i vinarija što nas podstiče da se tome temeljitije posvetimo na duge staze. Planiramo izgradnju kuće vina i rakije, kao prepoznatljiv brend naše opštine – kaže Ranko Karapetrović, načelnik Laktaša navodeći da na području opštine postoje veće površine zapuštenog zadružnog zemljišta koje namjeravaju ustupiti na dugogodišnju koncesiju.

- Slatina, Jablan, Trn, Kobatovci, Babića Brdo, Bakinci su klimatski izrazito povoljna područja za uzgoj vinove loze, gdje planiramo pomoći intenzivniju sadnju – naglašava Karapetrović, navodeći vinograde Banjalučke biskupije u Mahovljanima na osam hektara i nešto manji vinograd porodice Bogoljuba Popovića iz Trna koji predstavljaju primjere uspješne proizvodnje vina.

Bogoljub Popović je sa višečlanom porodicom doselio u Trn iz sela Čista Mala u opštini Vodice u Hrvatskoj, gdje su njegovi preci uzgajali vinovu lozu, maslinu, smokvu… U Dalmaciji Popovići su imali 10.000 čokota i godišnje proizvodil 15.000 litara vina.

- U Laktaše smo doselili 1995. godine. Odmah smo zasadili 400 loza je bez grožđa i vina ne možemo. Kuću smo zamijenili i u novoj sredini nastavili poslove koje najbolje znamo i umijemo raditi. Imali smo četiri dunuma, a potom kupovali zemlju i povećavali zasade – priča Bogoljub Popović, zaljubljenik u vinograde i vino koji je svoje komšije podučio ovom poslu i ukazao na ljepote vinogradarstva.

Sada ima nešto više od 30 dunuma ali sa dvojicom sinova, suprugom, unucima i ostalim ukućanima namjerava zasaditi još i više te sa 6.000 povećati na 9.000 čokota.

- Pitali su me prve zime nakon izbjeglištva, Dalmatinac, uspijeva li vinova loza u Potkozarju? Ja sam rekao da ću probati jer ne mogu preživjeti bez vina i kazao da ću, čim se led otopi, zasaditi vinovu lozu. Tako je i bilo. Sada sam dostigao godišnju proizvodnju od 12.000 kilograma grožđa – pohvalio se Bogoljub u lijepo uređenom vinogradu, većinom sorte morava, kakav se rijetko može vidjeti u okolini Laktaša. Zato i nije čudno što su njegovi ambari i podrumi puni raznih sorti vina koje, posebno zimi, u vrijeme posta i krsnih slava, rado konzumiraju u Laktašima. Sa Bogoljubom, tokom cijele godine rade sinovi Zoran i Goran, te unuci Aleksandar i Nemanja.

- Sinovi rade u gradu, unuci studiraju, ali su uvijek sa mnom u vinogradu ili u podrumu, gdje me valjano slijede u svemu. Na to sam ponosan – veli ovaj uzorni vinar koji je u Laktaše donio duh Primorja i Dalmacije.

Bogoljubov sin Goran kaže da su i u Čistoj Maloj obnovili imanje, vinograde i maslinjake.

- I moji deda, baka, moj otac i ostali su u Drugom svjetskom ratu bili u Egiptu u izbjeglištvu, kao i mi sada. I oni su se vratili i obnovili vinograde koji još uvijek postoje i rađaju a mi smo ih vratili u život nakon još jednog rata – podsjeća Goran nadahnut za mnoge priče o vinogradima, vinu i svome rodnom kraju, gdje provodi veći dio godine, radi u vinogradu i vinskim podrumima.

Volio bi, veli, kada bi tržište za vino bilo izvjesnije ali se ni ovako mnogo ne žali jer uvijek ima ljubitelja vina od kojih se može prostojno živjeti.

Na zapadu RS vinova loza se najviše gaji na području opština Laktaši i Prnjavor te Banjaluke. Tamo se već pojavljuju profesionalni vinogradari, koji podižu vinarije manjeg kapaciteta. U posljednje vrijeme počinju da se zasnivaju novi vinogradi i na području Dervente, Doboja pa i Bijeljine, piše Blic.

Foto: Ilustracija/YAYimages