 U najvećem jasenovačkom stratištu Donjoj Gradini prekjuče je služen parastos i održan pomen nevinim žrtvama ustaškog logora smrti Jasenovac od 1941. do 1945. godine.
Parastos na grobnom polju "Hrastovi" održao je njegovo preosveštenstvo vladika banjolučki Jefrem, uz sasluženje sveštenika ove eparhije. Molitvu za jevrejske žrtve služio je rabin Jevrejske zajednice iz Beograda Isak Alies, a romske Dragoljub Acković, predstavnik Romske zajednice i potpredsjednik Svjetskog parlamenta Roma.
Milorad Dodik, premijer RS, poručio je s komemorativnog skupa u Donjoj Gradini da zločin počinjen nad srpskim narodom u koncentracionom logoru Jasenovac nikada neće biti zaboravljen od strane RS i naglasio da će se boriti da istina o srpskoj golgoti u ovoj ustaškoj fabrici smrti konačno bude priznata u cijelom svijetu.
- Samo obilježavanje stradanja srpskog naroda u Jasenovcu jeste činjenica zbog koje mora postojati i RS, jer da nema RS veoma lako bi se prikrio najveći zločin nad srpskim narodom u 20. vijeku. BiH je nezainteresovana za ovo mjesto i njeni organi nemaju sluha za činjenicu da su u Jasenovcu stradali ljudi čiji su potomci danas građani BiH. Niko od bošnjačkih političara ne dolazi na ovo srpsko stratište i za vlast u BiH ovaj najveći zločin na Balkanu kao da se nije ni desilo - istakao je Dodik.
Prema njegovim riječima, upravo zbog straha da se ne ponovi novi Jasenovac srpski narod u BiH je i krenuo u odbrambeni rat i stvorio RS. Kako kaže Dodik da svijet zna šta se desilo Srbima u Jasenovcu mnogo bi lakše razumjeli i protekli rat u BiH.
- Na mjestu najvećeg stratišta srpskog naroda u Donjoj Gradini uskoro ćemo otvoriti muzej i napraviti sportski kompleks kako bi naredne generacije mogle da se edukuju na ovom mjestu i da nikada ne zaborave kakvo zlo je počinjeno nad njihovim narodom - poručio je Dodik.
Predsjednik RS, Rajko Kuzmanović, rekao je da je ustaškom kamom u Jasenovcu počinjen najveći zločin nad jednim narodom na prostoru bivše Jugoslavije ali se istina o njemu dugo skrivala.
- Preko pola vijeka se u Jugoslaviji ćutalo o tome ko je zločinac, a ko žrtva u Jasenovcu. Nikada u poslijeratnoj državi nije u javnosti iznijet tačan broj ubijenih zatočenika u Jasenovcu što samo govori o odnosu Jugoslavije prema najvećem logoru smrti izvan nacističke Njemačke - rekao je Kuzmanović.
Jedna od preživjelih logorašica u Jasenovcu Radojka Lončina kaže da se zločini u Donjoj Gradini i Jasenovcu teško mogu riječima opisati.
- Ljudi su ubijani noževima i maljevima, živi su paljeni, bacani u jame i sve što normalan ljudski um ne može ni zamisliti. Mi sretnici koji ni sami ne znamo kako smo preživjeli moramo svoju golgotu koju smo preživjeli prenijeti na potomke jer srpski narod ne smije zaboraviti svoje žrtve u Jasenovcu - rekla je Lončinova.
Parastosu i pomenu u Donjoj Gradini prethodilo je polaganje vijenaca na spomen-obilježje pored Vječne vatre na grobnom polju "Topola", gdje su zapaljene i svijeće za nevine žrtve ustaškog zločina genocida.
Koncentracioni logor Jasenovac otvoren je ubrzo nakon uspostavljanja NDH, sredinom 1941. godine, a prestao je da postoji tek po završetku Drugog svjetskog rata, 1945. godine.
Jasenovac je bio najsuroviji i najbrutalniji sistem logora smrti hrvatskih ustaša u kojem je ubijanje trajalo od 21. avgusta 1941. do proboja posljednje grupe logoraša 22. aprila 1945. godine. Prema zvaničnim procjenama vlasti bivše SFRJ, u jasenovačkom logoru smrti na svirep način ubijeno je oko 500.000 Srba, 40. 000 Roma, 33.000 Jevreja, te 20.000 djece i 120.000 antifašista. Ove brojke osporavaju vlasti Republike Hrvatske, u čemu se posebno isticao bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
(Fokus)
 |
; "Image")
Prikaži/Sakrij komentare
