BanjalukaLive

Mon12112017



Medicinari na odvikavanju: Puše i liječe

cigareta yay2006


U domovima zdravlja širom BiH u toku je projekat odvikavanja od pušenja medicinara, koji u ovom poroku nimalo ne zaostaju za ostalim građanima.

Anketa koja je sprovedena u 8 najvećih domova zdravlja u RS, a kojom je obuhvaćeno 314 zdravstvenih radnika iz službi porodične medicine, pokazala je da među medicinarima ima 22,7 odsto svakodnevnih i 8 odsto povremenih pušača.

Najveći procenat, njih 28,1 odsto, puši dvije do tri decenije, dok 27,1 odsto ima 30 i više godina pušačkog staža, piše "Euro Blic".

U Institutu za javno zdravstvo (IJZ) RS objašnjavaju da se, u pogledu neprihvatanja činjenice da su zavisnici i nemogućnosti da ostave ovaj porok, zdravstveni radnici ne razlikuju od ostalih pušača.

- Oni imaju informacije i znanje o štetnosti pušenja duvana i duvanskih proizvoda, ali upravo zbog razvijene nikotinske zavisnosti ne mogu tek tako prestati sa pušenjem. Nikotinska zavisnost ne bira svoje žrtve – kaže specijalista socijalne medicine u IJZ Stela Stojisavljević.

Žvakaće gume

Prema njenim riječima, da bi prevladali zavisnost, najvećem broju pušača potrebna je stručna pomoć u vidu savjetovanja o izazovima prestanka pušenja i zamjenskoj nikotinskoj terapiji.

U okviru pomenutog projekta, Zavod za javno zdravstvo (ZJZ) FBiH već je donio odluku o nabavci žvakaćih guma i flastera, koji lekarima i medicinskim sestrama treba da olakšaju put „skidanja“ sa nikotina.

U ovom zavodu podsjećaju da su ranija istraživanja, koja su rađena u FBiH, ukazala na značajnu raširenost pušenja među medicinarima.

– Kako zdravstveni radnici pružaju usluge odvikavanja i prestanka pušenja, izuzetno je važno redukovati broj pušača među njima, odnosno jačati njihovu ulogu uzora ponašanja za svoje kolege, pacijente i širu javnost – kaže federalni kordinator za kontrolu duvana i pomoćnik direktora za stručne poslove u ZJZ Aida Ramić Čatak.

Teška zavisnost i nedostatak volje

Medicinari – pušači sa kojima smo razgovarali, a koji su zamolili da im ne otkrivamo identitet, priznaju da već odavno pokušavaju da “bace” cigarete, ali da ne ide glatko.

– Bez pauze pušim već 27 godine. Znam da je davno bilo vrijeme da batalim ovaj porok, samim tim što, kao ljekar, u tančine znam sve njegove pogubne posljedice, ali badava. Odnedavno imam nekih zdravstvenih problema, pa sam malo smanjio, u nadi da ću u dogledno vrijeme potpuno prestati. Cijeli radni vijek savjetujem pacijente da su cigarete štetne, a sam pušim kutiju i po dnevno – kaže jedan doktor.

Promjena ponašanja

M. V. (40), medicinska sestra iz Banjaluke, ističe da je počela da puši sa 17 godina, te da je u dva navrata po par mjeseci ostavljala cigarete.

– Međutim, uvijek bih našla neki razlog da počnem, što je dokaz da je riječ o velikoj zavisnosti. Činjenica je da mnogi pušači, bez obzira čime se bave, teško odustaju od ovog poroka, pa tako i medicinari - ističe ona.

Profesorka Ramić Čatak ističe da je prestanak pušenja, bez obzira na godine, pol, zanimanje, zahtijevan i složen oblik promjene ponašanja.

– Kroz njega neki ljudi prođu sami i za kraći period, a nekima treba duže vremena i dosta podrške. Važno je biti uporan i imati želju izboriti se sa samim sobom, te pobijediti pušenje kao bolest zavisnosti – poručuje ona.

Tehničari puše više od doktora

Rezultati istraživanja rađenog u Srbiji u 2014. godini pokazali su bilježi se 38% pušača da je među zdravstvenim radnicima 38 odsto pušača, od čega 37,6 među muškarcima i 37,8 odsto među ženama.

Kod medicinskih sestara i tehničara zabilježeno je 41,7 odsto, a kod doktora medicine 29 odsto pušača.

Rezultati više istraživanja rađenih u Hrvatskoj pokazali su da je u 2011. među zdravstvenim radnicima bilo 26,4 odsto pušača, od čega 19,4 među doktorima medicine, a 29,4 odsto među medicinskim sestrama i tehničarima, piše "Euro Blic".

Foto: Ilustracija/YAYimages