Osuđenici za lakša krivična djela uskoro će, umjesto "lisica" na rukama, moći zaduiti metle i lopate, pa bi u tom slučaju sitni prestupnici rešetke zatvorskih ćelija zamijenili odrađivanjem duga društvu u komunalnim preduzećima.
Iako je takva mogućnost već godinama predviđena krivičnim zakonima RS i FBiH, sud lopatu i metlu još nikome nije dosudio.
Tako praksa upućivanja zatvorenika, umjesto u zatvore, na društveno koristan rad, iz nekog razloga, još uvijek nije zaivjela.
Boško Đukić, pomoćnik ministra pravde RS za izvršenje krivičnih sankcija, rekao je da u RS u praksi nije zaivjela ova mogućnost, uprkos činjenici da Krivični zakon RS predviđa tu opciju.
Prema njegovim riječima, problem je što paralelno sa zakonom nije finaliziran pravilnik o upućivanju zatvorenika na društevno koristan rad, ali se njegova izrada, kao i izmjene Krivičnog zakona RS, očekuju tokom ove godine.
- Ta mogućnost postoji u Krivičnom zakonu RS, ali oblast izvršenja krivičnih sankcija je osjetljiva, pa bi bez pravilnika to bi bilo neozbiljno. Potrebno je decidno urediti mogućnost upućivanja zatvorenika na društveno koristan rad, jer se mogu pojaviti brojni prateći problemi. Recimo, šta ukoliko sud pošalje zatvorenika na rad, a on se ne javlja poslodavcu - upozorio je Đukić i naglasio da će nakon izrade pravilnika i izmjena Krivičnog zakona RS sudovi biti obavješteni o mogućnosti slanja zatvorenika na društveno koristan rad.
U Ministarstvu pravde FBiH saznali smo da sudovi na području ovog entiteta nerado, odnosno nikako ne izriču ovu zakonsku mjeru, jer postoje problemi u praktičnoj organizaciji sprovođenja ove vrste kazne.
Tačnije, nisu sklopljeni dogovori s određenim preduzećima ili radnim organizacijama koji bi eventualno preuzeli prestupnike i gdje bi oni mogli obaviti svoj dio dunosti za opštu korist društva.
- Nijedan sud još nije izrekao ovu mjeru, iako je bilo određenih pokušaja i pilot projekata, gdje smo pokušali da s pojedinim komunalnim preduzećima stvorimo uslove za obavljanje društveno korisnog rada za zatvorenike i prestupnike. U saradnji s nevladinim sektorom koji je veoma zainteresovan za uvođenje ove vrste kazni, namjeravamo uskoro intenzivirati naše aktivnosti u tom pravcu - rekao je Entoni Šeperić, portparol Ministarstva pravde FBiH. Kako se navodi u zakonu, kada sud izrekne kaznu zatvora od najviše šest mjeseci, ta kazna se moe uz pristanak optuenog zamijeniti radom za opšte dobro na slobodi.
Rok izvršenja rada za opšte dobro na slobodi ne moe biti kraći od jednog mjeseca ni dui od jedne godine.
Takve kazne mogu se izreći za prekršaje kao što su saobraćajni ili remećenje javnog reda i mira, a nikako u slučaju teih krivičnih djela za koje je previđena kazna od godinu dana ili više.
Upućivanje prestupnika na društveno koristan rad uobičajena je praksa u zapadnim zemljama, koje imaju uređen socijalni i pravosudni sistem. Domaća i svjetska javnost nedavno je svjedočila izricanju jedne takve kazne, kada je američki sud naredio mladom pjevaču Krisu Braunu, koji je optuen za premlaćivanje svoje djevojke, da mora odraditi 180 sati društveno korisnog rada.
Komunalci zainteresovani za osuđenike
Mirko Stojčić, direktor banjolučke "Čistoće", rekao je da bi se među dnevnim zadacima ovog kolektiva po potrebi mogli naći i oni namijenjeni osuđenicima. Kae da je prije desetak godina među radnicima ovog kolektiva bilo nekoliko osuđenika.
- Ukoliko bi to bio naš doprinos društvu, naravno da ćemo biti na raspolaganju. Podrazumjeva se da mi ne elimo preuzimati odgovornost za osobe koji su na radu po osnovu izdravanja zatvorske kazne. Oni mogu raditi, ali ne pod našom kontrolom. Kontrolu treba da obezbijede relevantne institucije, jer mi to jednostavno ne moemo - rekao je Stojčić.
Osuđenici za lakša krivična djela uskoro će, umjesto "lisica" na rukama, moći zaduiti metle i lopate, pa bi u tom slučaju sitni prestupnici rešetke zatvorskih ćelija zamijenili odrađivanjem duga društvu u komunalnim preduzećima.
Prikaži/Sakrij komentare
Prikaži/Sakrij formu za unos
