BanjalukaLive

Wed04232014

Back Društvo Kad radno mjesto postane mučilište

Kad radno mjesto postane mučilište

cistacica0908

Svaki četvrti mladi čovjek u BiH radi posao koji ne voli i koji je u potpunosti različit od posla za koji se školovao, pokazuju istraživanja! Zbog velike ponude radne snage u BiH mladi su prisiljeni da rade poslove koje ne vole i zbog kojih im se i ne mili da idu na posao!

Psiholozi upozoravaju da su zbog toga mladi u BiH frustrirani i da često, ako se dugo zadrže na poslovima koji im idu na živce, postaju i depresivni! Poslodavci tvrde da su zbog toga i sami na gubitku jer je „nestručna i nezadovoljna radna snaga uglavnom neefikasna"!

Podaci o mladim ljudima koji rade mimo svoje struke rezultat su „Analize položaja mladih u BiH", koju je sproveo Savjet ministara u okviru strategije „Omladinska politika BiH 2009-2013". Analiza je pokazala da u BiH ima oko 770.000 mladih ljudi do 30 godina, od kojih je čak 58,5 odsto nezaposleno! To znači da od onih koji su u radnom odnosu, oko 80.000 radi poslove za koje se nije školovalo.

Sagovornica Pressa RS, koja je zamolila da joj se otkriva identitet, kaže da je diplomirala tehnologiju prije četiri godine i da od tada radi poslove koji nemaju nikakve veze s njenom strukom.

- Dvije godine nakon diplome sjedila sam kod kuće jer nisam mogla da nađem posao tehnologa. Pokušala sam u gotovo svim firmama koje zapošljavaju tehnologe, ali bezuspješno. Onda sam se zaposlila u kladionici, ali samo na godinu dana, dok je jedna radnica bila na porodiljskom odsustvu. Poslije sam počela da radim u kafiću, gdje sam i sada. Očajna sam jer su mali izgledi da ću i u daljoj budućnosti naći posao u struci. Gotovo da nigde ne izlazim jer više nemam volje za bilo kakva druženja - kaže ova sagovornica.

Psiholog Sonja Stančić naglašava da mlad čovjek i može da podnese da nekoliko godina radi posao za koji nije školovan, ali da nakon toga mogu da nastupe ozbiljni psihički problemi.

- Kad uvide da je šansa da će raditi ono za što su se školovali minimalna, oni počinju da gube samopoštovanje. Nebitno da li su završili srednju ili visoku školu, mladi ljudi koji rade mimo struke vremenom postaju frustrirani, a često i depresivni. Njihovo nezadovoljstvo se reflektuje i na okruženje, a teže se odlučuju i da zasnuju porodicu ili da nešto planiraju. Najčešće maštaju da odu iz BiH jer razmišljaju na način da im je bolje raditi u inostranstvu, gdje će za sličan posao bar biti bolje plaćeni - naglašava Stančićeva.

U prilog ovim tvrdnjama govori činjenica da je BiH od 1995. godine napustilo 100.000 mladih, dok trenutno više od 70 odsto želi zauvijek ili na duže da ode u inostranstvo.

Poslodavci kažu da im je žao ljudi sa fakultetima koji hodaju od preduzeća do preduzeća u potrazi za bilo kakvim poslom, ali da, ako ih zaposle, veoma često završe u gubitku.

- Pored toga što nisu kvalifikovani za posao koji dobiju, oni vremenom postanu hronično nezadovoljni. Takva situacija za posledicu ima neproduktivnog radnika, koji, s druge strane, sve vrijeme gleda da ode iz preduzeća. U tom slučaju poslodavac koji je prihvatio da ga prekvalifikuje bukvalno je bacio novac - kaže predsjednik Unije poslodavaca RS Ranko Milić.

Iz Saveza sindikata RS poručuju da je sasvim logično da radnici, bez obzira radili oni u struci ili ne, tragaju za boljim uslovima rada.

- Međutim, to se više odnosi na one koji ne rade u struci, a koji su zbog pretrpanih zavoda i nefunkcionalnog tržišta rada prinuđeni da rade bilo šta. Tako ima slučajeva da čovek sa akademskim zvanjem radi kao obućar! S obzirom na nesrazmer ponude i potražnje na tržištu rada, mnogim mladim ljudima je bitno da na bilo koji način zarade za život, pa prihvataju da rade sve i svašta - kaže predsjednica SS Ranka Mišić.

O nezavidnom položaju mladih u BiH svjedoči i podatak da jedna četvrtina živi u domaćinstvima čiji je ukupni mjesečni prihod ispod 430 maraka i da čak 85 odsto živi sa roditeljima.

Član skupštinskog Odbora za pitanja mladih Saša Čudić kaže da je posao za mladog čovjeka gotovo jednako važan kao porodica i rješeno stambeno pitanje.

- Iz tog razloga mladi se prihvataju posla van struke samo kako bi osigurali kakav-takav izvor egzistencije. Međutim, očigledno je da mnogi od njih rade izvan struke, što potvrđuje da koncept obrazovanja i koncept privrede nisu usklađeni. Zato je neophodno organizovano produkovati kadrove koje zahtijeva tržište rada. Međutim, u BiH postoji hiperprodukcija menadžera, dok u dovoljnoj meri ne školujemo, na primer, zanatlije - kaže Čudić.

(Press RS)

 

Kad radno mjesto postane mučilište

BanjalukaLive na Facebooku