BanjalukaLive

Mon11242014

Back Banjaluka Kultura zadnja rupa u gradskom budžetu


Kultura zadnja rupa u gradskom budžetu

izlozba1508

Od 139,6 miliona maraka, koliki je prvobitno planirani budžet grada za ovu godinu, za kulturu je izdvojeno svega 0,65 odsto ili 918.000 KM!

S obzirom na ovako malu sumu, kulturom u gradu ne treba da se bave oni koji ne čitaju knjige, ne idu u pozorište i nemaju pojma gdje se nalaze muzeji, ogorčeno kažu kulturni radnici, prenosi "Press RS".

Para nikad nije dosta

S druge strane, iz gradske uprave podsjećaju na izdvajanja za Banski dvor, revitalizaciju Kastela i projekte omladinskih organizacija, što u tom slučaju znači 1,43 odsto budžeta. Međutim, ako se uzme u obzir da od novca za Banski dvor čak 710.000 KM odlazi na bruto plate zaposlenih, građani se s pravom pitaju šta može da se uradi s preostalih 0,78 odsto od ukupne sume.

Načelnica Odeljenja za društvene delatnosti Ljiljana Radovanović kaže da je Banjaluka oduvijek smatrana gradom kulture, a tako je i danas.

- Grad je u posljednjih deset godina posjetio veliki broj muzičara poput Lenija Krevica, „Simpl majnds", „Franca Ferdinanda". Predstavljena su klasična, savremena i avangardna ostvarenja pozorišnih kuća iz regiona, prikazani filmovi koji su ostvarili uspjeh na priznatim festivalima, kao i izložbe velikih umjetnika poput Save Šumanovića ili Milene Pavlović Barili - istakla je Radovanovićava.

Ona je dodala da u odnosu na evropske i svjetske standarde izdvajanje za kulturu nikada nije dovoljno.

- Postavlja se i pitanje na kojem je uopšte nivou svijest o kulturi u gradu, naročito ako se uporedi broj posjetilaca izložbi i predstava sa manifestacijama estradno-zabavnog predznaka. Koče nas finansijski problemi na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou, ali i čitav niz obaveza lokalne zajednice koje se u zemljama zapadne Evrope finansiraju iz budžeta države - naglasila je Radovanovićeva.

Novica Bogdanović, umjetnički direktor Pozorišta mladih „Dis", naglašava da su izdvajanja grada za kulturu mnogo manja nego što se to očekuje od jednog „grada kulture".

- Evropski fondovi i zemlje u okruženju izdvajaju znatne sume za razvoj vanistitucionalne, urbane, savremene kulture. Sve dok se stavka „kultura" procentualno ne uveća, imaćemo hroničan nedostatak para za kulturne događaje. Ovo čime sada raspolažemo nije dovoljno za ozbiljan i kvalitetan rad. „Dis" i Banjalučko studentsko pozorište postižu zapažene rezultate i imaju pune sale, a godišnje iz budžeta dobijemo po 4.000 KM?! Preostaje nam da se pouzdamo u svoj entuzijazam i ljubav prema umjetnosti - kaže Bogdanović.

Glumac i osnivač GP „Jazavac" Mario Lukajić ne slaže se s tvrdnjom da grad izdvaja dovoljno za kulturu. On kaže da razumije finansijsku situaciju i vrijeme u kom se nalazimo, ali da finansiranje kulture u gradu mora biti veće jer se ovde dešavaju najzanimljiviji događaji, a najviše je i umjetnika i umetničkih organizacija.

- Neshvatljivo je da se najveći dio planiranih para daje za održavanje i plate zaposlenih u kulturnim ustanovama, a veoma malo za programe. Ovakvom politikom Banjaluka je ostala bez značajnijih kulturnih događaja kao što je godišnja izložba „Protok", a uskoro će ostati i bez redovnog repertoara GP „Jazavac" - kaže Lukajić.

On tvrdi da je rešenje u preraspodeli i finansiranju samo onih koji daju rezultate. On naglašava da je važno i predstavljanje banjalučkih umjetnika u inostranstvu.

- Drugo važno pitanje jeste stvaranje uslova za pokretanje kreativne industrije, koja se u velikim gradovima razvija kroz koncepciju art-klastera, kreativnih inkubatora i umjetničkih centara. Zašto ne razgovaramo o toj temi? Potreban je dijalog grada sa umjetničkim organizacijama o kulturnoj politici grada, finansiranju i održivosti festivala. Odgovorno tvrdim da me niko nikada nije pitao za mišljenje o tim pitanjima, a imam mnogo toga da kažem i kao umjetnik, građanin i diplomirani master kulturne politike i menadžmenta - priča Lukajić.

Direktorka Muzeja savremene umjetnosti Ljiljana Labović Marinković ističe da se za kulturu u gradu ne izdvaja dovoljno, ali da muzej nema mehanizme kojima bi mogao da utiče na kulturnu politiku. Ona smatra da mediji imaju ključnu ulogu u tome da bi se shvatilo koliko kultura znači, ali ne za promociju i etiketiranje već za život grada.

- Ako o budžetu za kulturu budu odlučivali oni koji idu u pozorište, ulaze u muzeje, čitaju knjige, poštuju pisce, slikare, glumce i prije svega vole svoj grad, onda će se izboriti da bude više novca za sve nas u službi umjetnosti - kaže Labović Marinković.

(BLLIVE/Izvor: Press RS)