BanjalukaLive

Thu02222018



Rumuni protestuju, mi bježimo: Zašto se ne borimo protiv korupcije?

protest RSE 2109

Prema indeksu percepcije korupcije TI, Bosna i Hercegovina je u 2016. godini bila na visokom 39 mjestu u svijetu. Više korupcije nego kod nas ima na Kosovu i u Makedoniji, dok su ostale balkanske zemlje uspješnije u borbi protiv te pošasti. Ipak, u BiH izostaje politička volja za institucionalnu borbu, a čini se da su se i građani - predali, piše portal "Istinito".

Za razliku od BiH, u kojoj se korupcija uveliko odomaćila i u institucijama, u Rumuniji su građani ustali protiv namjere vlade te zemlje da ublaži zakone koji tretiraju borbu protiv korupcije u javnom sektoru.

Naime, prvi ovogodišnji protest održan je proteklog vikenda u Bukureštu. Iako nije poznat tačan broj učesnika, mediji prenose da se u Bukureštu u subotu okupilo od čak 60 hiljada ljudi, a da su se građani okupljali i u drugim gradovima pa se procjenjuje da je ukupno na ulice izašlo oko 100 hiljada građana Rumunije.

Rojters je objavio da je sa Univerzitetskog trga, sa kojeg su kretali svi veliki protesti od 1989. godine, prema parlamentu Rumunije u centru Bukurešta marširalo oko 50 hiljada ljudi zviždeći, mašući zastavama i uzvikujući "Lopovi!".

- Imam dva mala sina i oni zaslužuju bolji život u ovoj evropskoj zemlji. Zato sam ovdje. Iskreno, ne vjerujem da možemo promijeniti ove odluke koje su donijeli, ali moramo pokušati, rekla je za Rojters 34-godišnja Florentina Caval.



Rumuni su na ulice izlazili i prošle godine, prije i nakon što je Donji dom rumunskog parlamenta, kojim dominiraju socijaldemokrati, u decembru usvojio dva vrlo sporna zakona koji bi, prema mišljenju opozicije, mogli da ugroze nezavisnost pravosuđa i oslabe borbu protiv korupcije.

Na hiljade Rumuna je protestovalo i tražilo da se odustane od tih zakona. Ipak, sredinom decembra zakoni su usvojeni sa 177 glasova za i 79 protiv. Ta dva zakona smanjuju prava antikorupcijskog tužilaštva (DNA) koje više neće moći da istražuje sudije. Osim toga, novi zakoni ublažavaju, a u nekim slučajevima čak i eliminišu sankcije prema poslanicima i javnim funkcionerima koji se nađu u sukobu interesa.

BiH među najgorima na Balkanu

Prema indeksu percepcije korupcije Transparensi Internešnela, Bosna i Hercegovina se nalazi na 39. mjestu od 176 zemalja svijeta. Rumunija je na 48. Dakle, nivo korupcije u BiH je za devet kopalja ispred Rumunije, ali ni institucije ni građani ne reaguju. Slično je i u susjednim zemljama Balkana. Ispred Rumunije su i Bugarska (41.), Srbija (42.), Grčka (44.), Crna Gora (45.), Hrvatska (49.), ali i Albanija (39.), Makedonija (37.) i Kosovo (36.) u kojima je stanje po pitanju korupcije jednako ili gore nego u BiH. Jedino je Slovenija (61.) odmakla u borbi protiv korupcije i može se smatrati liderom na Balkanu.

O korupciji se u BiH govori uglavnom s povodom. Posljednji put je to bilo na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, 12. decembra prošle godine.

red vize youtube2201
Misija OEBS-a u BiH i Savjeta Evrope, kao i ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i delegacija Evropske unije u BiH upozorili su u zajedničkoj izjavi da korupcija ostaje jedna od glavnih prijetnji prosperitetnoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Preporuka je da se u sprečavanju korupcije mora raditi na usvajanju čvrstih mehanizama za rješavanje sukoba interesa u javnom sektoru.

- Nezavisnost komisije na državnom nivou nije u dovoljnoj mjeri garantovana, a prijavljena imovina i interesi nisu javni. Federacija Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikt BiH tek treba da implementiraju svoje zakone o sukobu interesa. Samo u Republici Srpskoj postoji tijelo koje ispunjava minimalne međunarodne standarde - navedeno je tada u zajedničkoj izjavi.

Građani BiH navikli na korupciju

Iz Transparensija BiH ističu da dio odgovornosti za trenutno stanje u društvu leži na opoziciji, ali i na nevladinom sektoru, medijima, pa i samim građanima.

- Problem je što su se građani navikli na korupciju i počeli da je prihvataju kao nešto sasvim normnalno, jer izostaju značajnije reakcije na velike korupcijske afere. Problem je i u opoziciji koja nema ideja i nije dovoljno aktivna da bilo šta promijeni. Pitanje je i mogućnosti opozicije da izvede građane na ulicu, kaže Korajlić.

Za napore medija i nevladinog sektora kaže da je upitno da li to građani prepoznaju i da li je to dovoljno da ih pokrene.

- Mi još uvijek nemamo izraženu kulturu negodovanja i protestovanja za ono što nas se tiče i to je glavni problem BiH. Imali smo primjere građanskog bunta i protesta, ali su oni bili kratkog daha.Imamo primjere gdje građani trpe konkretne probleme godinama, ali je nevjerovatno da izostaje njihova reakcija i da se sve svodi na komentarisanje po društvenim mrežama, ističe Korajlić.

I dok građani Rumunije reaguju na svaku, pa i najmanju mogućnost da državni funkcioneri mogu izvrdavati antikoruptivne zakone i bogatiti se na njihov račun, građani BiH i dalje se više svažaju oko toga čiji je nacionalni lider glasniji u "odbrani" njihovog nacionalnog ponosa. Dotle, nacionalne i partijske vođe u BiH, nekažnjeno gomilaju bogatstva, ne osvrćući se na zakone, moral, niti potrebe građana.

U redovima pred stranim ambasadama i konzulatima, sve je više djece, jer čitave porodice napuštaju ovu zemlju u kojoj caruju korupcija i kriminal bijelih kragni.

Problem nedostatka liderstva u borbi protiv korupcije djelimično se krije i u činjenici da u Bosni i Hercegovini, zbog njenog ustrojstva, ne postoji prava opozicija. Većina političkih partija učestvuje u vlasti na jednom od četiri nivoa: lokalnom, kantonalnom, entitetskom ili državnom.

Dakle, nemamo opoziciju, svi su u vlasti i svima je stalo da antikoruptivni zakoni budu što blaži. Razlog je jednostavan: partiju je najlakše finansirati iz budžeta, novcem koji se uzima na tenderima, piše "Istinito".

Foto: ARHIVA RSE/Milorad Milojević